Zapravo, u ovom digitalnom medijskom pejzažu pogođenom vještačkom inteligencijom, jedno od najstarijih načela novinarstvo je i dalje najrelevantnije, a to je provjera izvora. Prema Međunarodnoj federaciji novinara, IFJ, [1] “… pojam hitnosti ili neposrednosti u širenju informacija neće imati prednost nad provjerom činjenica i izvora…”
Tradicionalna provjera izvora, kao što je pronalaženje dva ili više nezavisnih izvora i pokušaj procjene njihove pozadine, ista je u digitalnom pejzažu kao i prije digitalizacije, ali postoji još mnogo zamki koje se dodaju kada se istraživanje vrši onlajn. Da pomenemo neke od njih kao što su lažni nalozi, lažne veb stranice [2], botovi, propaganda, pa čak i države koje pokušavaju da poremete informacijski pejzaž [3] drugih država.
BBC [4] je naveo kontrolnu listu o tome kako odlučiti da li se izvoru može vjerovati ili ne:
Postoji nekoliko vodiča koji opisuju kako, na primjer, da otkrijete lažni nalog (provjerite slike, kakav materijal profil objavljuje/dijeli, pokušajte 9 da otkrijete osobu u zvaničnoj evidenciji, procijenite njenu listu prijatelja i tako dalje) i lažne veb stranice (pogledajte veoma pažljivo veb adresu da vidite da li, na primjer, nedostaje slovo u poređenju sa „pravom“ veb lokacijom, procijenite stranicu „o nama”, google).
Informacije koje generiše vještačka inteligencija – kao što su tekstovi, slike i video sadržaji – se sve više koriste na digitalnom tržištu. Tako generisane informacije nužno ne moraju biti zlonamjerne. Ipak, i to je moguće. Medijske kuće širom svijeta već duže vremena koriste vještačku inteligenciju za pisanje tekstova, a postoje naznake da će ta praksa biti sve učestalija [5]. Nije lako istražiti izvor teksta koji je generisala vještačka inteligencija, ali je dobra polazna tačka da barem razumijete prirodu takvog materijala. Algoritam često pravi greške kada su u pitanju slike, a ta je pojava česta i kada je u pitanju jezik. Izvori kojima treba vjerovati treba da budu transparentni kada je u pitanju korišćenje vještačke inteligencije. Na primjer, najveći dnevni list u Švedskoj – Aftonbladet – često u svojim člancima ima sažetak generisan vještačkom inteligencijom i to otvoreno govore [6].
Kako se poboljšati: Počnite da pratite sajtove za provjeru činjenica [7]. Oni ne samo da razotkrivaju publikacije već i govore tačno kako su pripremljene, korak po korak.